Na fotografiji za lokalni portal Lana je stajala uz kantu plave boje. Njen partner Vedran stajao je ispred dovršenog murala, ruku položenih na bokove. Naslov ga je proglasio umjetnikom koji je probudio naselje. Lana je zumirala sliku i vidjela da joj je na obrazu ostala bijela mrlja. Posljednju pticu završila je tog jutra, prije nego što je otišla na posao u štampariju.
Mural je nastao iz njenih skica, crtanih tokom dugih vožnji autobusom. Vedran je prijavio projekat jer je imao registrovan atelje i iskustvo s konkursima. Dogovorili su se da će oboje biti potpisani. Na zidu se sada nalazilo samo njegovo ime, pažljivo izvedeno crnim sprejem ispod prozora na kojem se sušio nečiji peškir.
"Tabla stiže kasnije", rekao je kada ga je pitala. Međutim, u pozivu za svečano otvaranje pisalo je da je Lana tehnička saradnica. Organizator joj je zahvalio na strpljenju i zamolio da za govornike pripremi vodu. Prvi put nije prešla preko sitne uvrede da večer ne bi postala neprijatna. Rekla je da želi vidjeti prijavu koja opisuje podjelu njihovog rada.
Vedran joj je poslao dokument tek poslije ponoći. Uz njegove biografske podatke stajale su njene rečenice o pticama koje nose tragove nestalih kuća. U rubrici autor upisao je sebe. Lana je ujutro otišla u atelje, uzela svoje sveske i fotografisala ih pored datiranih poruka. Nije objavila ništa dok nije poslala zahtjev udruženju koje je finansiralo rad.
Na sastanku je Vedran tvrdio da ideja pripada svima koji na njoj rade. Lana ga je zamolila da imenuje barem jednu izmjenu koju je sam predložio. Sjetio se boje okvira. Ona je priznala taj doprinos. Zatim je pokazala prve crteže, ugovoreni honorar i poruku u kojoj joj obećava ravnopravan potpis. Predsjednica udruženja povukla je pozivnicu i zakazala novu prezentaciju.
Neki su komentari optuživali Lanu da privatni raskid pretvara u kulturni skandal. Raskida tada još nije bilo. Nastao je kada joj je Vedran, kod kuće, rekao da je zbog jedne table uništila njihovu budućnost. Spakovala je sveske u istu torbu u kojoj ih je nosila u atelje. "Nisam tražila tvoje ime da nestane", rekla je. "Tražila sam da moje postoji."
Nova tabla nosila je oba imena, uz jasan opis doprinosa. Lana nije došla na ponovno fotografisanje. Došla je nedjeljom sa sestrićem koji je želio pronaći pticu iz njene sveske. Dječak je pokazao jednu kraj oluka. Lana ga je ispravila, pa se predomislila. Svaka je već pripadala ljudima koji su ispod nje prolazili. Samo njen rad više nije pripadao tuđoj biografiji.